OBAVIJEST
Granični prijelaz Orahov Dol biti će otvoren za sve putnike koji posjeduju uredne dokumente od 10.06 2019. godine

Vraćeni kukci iz Vjetrenice

Vraćeni kukci iz Vjetrenice

Prof. dr. Stefan Kühne iz Berlina, zaposlenik jednog njemačkog istraživačkog instituta, jučer je ujutro doputovao u Split i već za nekoliko sati se vratio u Njemačku samo kako bi vratio jednu odavno otuđenu kutijicu. U kutijici su bila dva mala preparirana kukca, koja su se nakon punih 70 godina vratili gdje su i pripadali - u splitski Prirodoslovni muzej.

Prije samog dr. Kuhnea, u splitski je Muzej prošlog mjeseca stiglo pismo Ivana Jurana sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, u kojem piše kako je u Zagrebu na stručnom skupu upoznao dotičnog znanstvenika koji mu je ispričao da je njegov otac, sada već pokojni njemački znanstvenik prof. dr. Klaus Kühne, te kukce 1943. donio iz Splita i da ih on želi vratiti... Naravno, zaposlenici našeg Prirodoslovnog muzeja s veseljem su i velikom dozom radoznalosti dočekali i zanimljivoga gosta i njegovu, pa recimo tako, donaciju.

Stanari špilje Vjeternica

A riječ je o dva suho preparirana primjerka u maloj staklenoj kutiji s oznakom lokaliteta (špilja Vjeternica, Hercegovina), sakupljača (Absolon) i godine sakupljanja (1913.). Dakle, kukci su skupljeni prije točno stotinu godina, i to iz špilje koja je u međuvremenu postala zaštićeno područje.

- Moj otac je bio vojni pilot tijekom Drugog svjetskog rata. Imao je 19 godina kada je 1943. s njemačkim jedinicama, kao pilot njemačkog ratnog zrakoplovstva, ušao u Split, koji je bio bombardiran od strane savezničkog zrakoplovstva. Bio je zainteresiran za prirodu i tom je prilikom otišao na Marjan i posjetio je Prirodoslovni muzej, kojemu je tada bio razoren krov. Svatko je mogao ući unutra, kiša je upadala kroz krov, a muzejski predmeti bili su razbacani okolo. Skinuo je sa zida jednu plosnatu staklenu posudu s primjercima kukaca, za uspomenu, kako to već vojnici znaju raditi, a izabrao je kukce u staklenoj ambalaži jer ih je mogao poslati zrakoplovom poštom, bez bojazni da će se oštetiti - ispričao nam je dr. Stefan Kühne.

Otkrio nam je i da mu je otac čak bio ranjen na području Splita, ali je ipak sinu ispričao kako je riječ o predivnom gradu. Kako smo dalje doznali, njegov je otac umro 2004., a do pred smrt nije puno pričao o događanjima u ratu, premda je cijeloga života patio od posttraumatskog stresnog sindroma izazvanog ratnim zbivanjima. Živjeli su u istočnom Berlinu, tako da su priče o ratu dugo vremena bile i tabu tema.

Vraćeni kukci iz Vjetrenice
Mr. sc. Bože Kokan i prof. dr. Stefan Kühne

Zaljubljen u prirodu

Dakle, nakon rata Klaus vratio se u Njemačku, gdje je doktorirao i postao poznati kemičar, a ljubav za prirodu i kukce prenio je na sina Stefana koji je postao entomolog. Što se tiče splitskog Prirodoslovnog muzeja, nakon Drugog svjetskog rata, njegova je muzejska građa premještena u prostor Biskupove palače i pri tome je nestao njezin dio, kao i arhiva. I eto, nakon 70 godina krug se zatvorio. Dr. Stefan Kühne, stručnjak za kukce, i to za biološku borbu protiv štetnih kukaca u poljodjelstvu, vratio je ove primjerke u muzej. Nota bene, došao je u Split o svome trošku i objasnio nam da je povratak ovih kukaca osjećao kao moralnu obavezu i dužnost prema pokojnom ocu.

- Profesor Stefan ovim je činom pokazao znanstvenu širokogrudnost, a kako ima znanja koje je spreman prenositi, a ta znanja su nama zanimljiva, moguće je uspostaviti s njim suradnju u budućnosti glede edukacije naših stručnjaka - kazao nam je Bože Kokan, kustos iz Prirodoslovnog muzeja.

Vrijedni primjerci

Mr. sc. Bože Kokan, kustos Prirodoslovnog muzeja, bio je oduševljen gestom njemačkog znanstvenika, a njegov zaista kratki boravak u Splitu nastojao mu je učiniti što zanimljivijim. No, kazao nam je i da su vraćeni kukci vrlo vrijedni.

- Zanimljivost ovih dvaju primjeraka jest u tome da među 36.000 primjeraka kukaca, koliko ih imamo u muzeju, u zbirci dr. Eduarda Karamana (1849.-1923.), nemamo ni jedan primjerak iz lokaliteta Vjeternica u Hercegovini, odakle su ovi kukci. Sada je potrebno utvrditi i o kojim je vrstama riječ, vjerojatno je riječ o dvije različite vrste, a meni sliče na leptoderuse. Primjerci su vrijedni i jer su to špiljski kukci, pa ih se teže i lovi jer su teže dostupni, a sakupljeni su 1913., a vraćeni nam nakon 100 godina od godine sakupljanja - kazao nam je Kokan. - Do sada nismo ni znali da su neki primjerci kukaca bili izloženi u staklenim kutijama jer nemamo sačuvanu ni jednu takvu posudu - dodao je Kokan.

Mistični svijet dostupan svima

Špiljski bonton

  1. Nosite duge hlače i planinarske cipele. Nikako sandale ni cipele koje se kližu.
  2. Uvijek budite uz vodiča, ne udaljavajte se od grupe.
  3. Ako se osjećate umorno, obavijestite vodiča.
  4. Ne ostavljajte smeće, ne zaboravite da je zaštićeni ekosustav visoke vrijednosti.
  5. Nije dopušteno uvesti ljubimce.
  6. Ne uzimajte rekvizite iz špilje!
  7. Ne preporučuje se posjet djece mlađe od 4 godine, osoba s klaustrofobijom i onih s poteškoćama u kretanju.
  8. Zahvaljujemo na razumijevanju!

Špilja Vjetrenica Info

#1 u svijetu
po bioraznolikosti
7.014m
ukupna duljina kanala
1.800m
uređenih staza
11,6°C
prosječna godišnja temperatura

Što kažu naši posjetitelji

Enjoy the best things to see in Zavala with a plan including Vjetrenica

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Nastavkom pregledavanja stranice slažete se sa korištenjem kolačića.